Predstavljamo vam novi naslov: dnevnik Željka Stipića, prvu knjigu takve vrste iz pera jednog hrvatskog s...
Sinoć smo u odličnoj atmosferi Crnog mačka održali posljednji susret Ritma&Knjige u ovoj sezoni. S našom je gošćom N...
U posljednjem ovogodišnjem izdanju Ritma&Knjige razgovarat ćemo o politici koja se ne događa samo u parlamentima, na...
Istaknuti makedonist, filolog i prevoditelj Borislav Pavlovski dobitnik je Internacionalne nagrade „Dragi“ 2026. za naj...
Kad god se suočavamo s dehumanizacijom u suvremenom svijetu, pozivamo se na humanizam. No ima li on još izgleda u 21. stoljeću? Knjiga Slavice Jakelić Pluraliziranje humanizma odgovara potvrdno, ali uz jedan uvjet: humanizam se mora pluralizirati. Autorica pritom ne ostaje na kritici. Ona povezuje teorijske, povijesne i sociološke uvide i vješto zadire u teorije religije i sekularizma te u postmodernističke, postkolonijalne i dekolonijalne prigovore zapadnjačkim humanističkim projektima. Pita se kako religijski i sekularni humanizmi misle i djeluju kad se suprotstavljaju dehumanizaciji, a odgovor traži u dvama povijesnim primjerima iz 1980-ih: u pokretu Solidarnost u Poljskoj i u pokretu protiv apartheida u Južnoj Africi. U tim dvama slučaj...
U studenom knjige i ideje dolaze u prvi plan: bliži se Interliber, najveći i najposjećeniji sajam knjiga u Hrvatskoj, a 19. studenoga obilježavamo i Svjetski dan filozofije. Zbog toga za knjigu mjeseca biramo naslov koji povezuje jedno i drugo – knjigu koja pokazuje kako nam povijest filozofije može pomoći da razumijemo vrijeme u kojem živimo. Filozofi su tisućama godina promišljali o idealima, a Donald J. Trump ne utjelovljuje nijedan od njih. Je li Trump proizvod civilizacije u kojoj je ljubav izgubila svoj pravi smjer, kako bi tvrdio sveti Augustin? Zašto bi ga Machiavelli smatrao nevještim političkim vođom? Kako bi najvažniji mislioci zapadne tradicije, od Platona i Aristotela, preko Machiavellija i Kanta do Nietzschea i Hanne Arendt, prosuđivali Trumpa, njegove suradnike i pokret koji je oblikovao? Osim što odgovara na ova pitanja, Svendsen otvara i šire teme: krizu liberalne demokracije, eroziju povjerenja u institucije, odnos prema istini u javnom prostoru te privlačnost populističkog vodstva u 21. stoljeću. Knjiga je istodobno pristupačan uvod u političku filozofiju i duhovita, provokativna analiza jednog od najutjecajnijih političkih fenomena našeg doba.
„Dok tehnokrat tvrdi da znanje daje jedno ispravno rješenje, Trump tvrdi da je on sam jedino ispravno rješenje, da je njegov instinkt nepogrešiv, da njegove procjene nadmašuju institucije i da politika zapravo ne treba pluralizam ni kompromis. U Trumpovu svijetu neslaganje nije temeljna premisa političke slobode, nego prepreka koju se mora neutralizirati, a kritika nije demokratska nužnost, nego znak nedostatka odanosti. Trump pokušava političke ciljeve pretvoriti u nešto jednoznačno i neosporivo te time samu politiku pretvoriti u arenu kojom dominiraju jedan čovjek i jedna vizija.“
(Ulomak iz knjige)
