Autori
Dobar, loš ili zao?

Dobar, loš ili zao?

Populizam u Hrvatskoj
ISBN:
978-953-8075-45-2
Dostupno:
Da
Broj stranica:
312
Godina izdanja:
2018.
Uvez:
meki
Dimenzije:
14.20 cm x 20.50 cm

Opis

Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj iscrpna je studija o populizmu, sve važnijem pojmu u politici u susretu s kojim se, s obzirom na izostanak sustavnih znanstvenih i stručnih radova o populizmu u Hrvatskoj, domaći analitičari i mediji gotovo nemaju na što pozvati. Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga Dobar, loš ili zao? uglavnom se usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji.

U prvom poglavlju knjiga ukratko tematizira podrijetlo pojma populizma i njegovo korištenje od kraja 19. stoljeća. Drugo poglavlje donosi pregled suvremenih razumijevanja populizma, dok se u trećem poglavlju predstavlja inkluzivni pristup populizmu kao političko-komunikacijskom stilu i kao „slaboj“ političkoj ideologiji, imajući na umu nekoliko razina korištenja samog naziva populizam. Četvrto i peto poglavlje prikazuju najvažnije uvide iz literature koja se bavi pitanjima tipova populizma i uzrocima njegova jačanja u različitim dijelovima svijeta, a u šestom poglavlju sagledava se tzv. populističko novinarstvo i uloga medija u jačanju populističkih aktera. Sedmo poglavlje odnosi se na središnje istraživačko pitanje ove knjige – je li populizam prisutan u hrvatskoj politici? Na tragu inkluzivnog pristupa prezentira se operacionalizacija populizma, istraživački dizajn i matrica na temelju koje su provedena tri recentna istraživanja populizma u Hrvatskoj. U osmom poglavlju analizira se ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji, dok se u zaključnom poglavlju još jednom sažimaju najvažnije konceptualne, metodološke i empirijske spoznaje te se ukazuje na moguće smjerove budućih istraživanja populizma u Hrvatskoj.

 

Kao što pokazuje analiza u ovoj knjizi, Hrvatska nije imuna na populizam i rizike koje on nosi. Njezini građani i političari moraju naučiti kako prevladati te opasnosti, prepoznavajući slabosti svoje demokracije i kreirajući rješenja kojima će izbjeći najdestruktivnije učinke populizma. Ova je knjiga i podsjetnik da znanstvena istraživanja mogu pružiti rješenja za te izazove, ponajprije kada znanstvenici surađuju i razmjenjuju svoje spoznaje.

Kirk A. Hawkins

Autori knjige, koristeći se i uvidima drugih autora, nude svoju konceptualizaciju i metodologiju istraživanja populizma te prikazuju rezultate istraživanja prisutnosti, intenziteta i tipova populizma u hrvatskoj politici. Njihov pristup nudi i zanimljivu metodološku inovaciju kombiniranja teorijske i empirijske analize. Knjiga Dobar, loš ili zao? svakako će potaknuti buduća istraživanja populizma i drugih sličnih fenomena.

Pero Maldini

Ova knjiga, prva takve vrste u nas, temeljito i sustavno analizira populizam kao fenomen suvremene politike te mapira fenomene političkog populizma u Hrvatskoj, nudeći vrlo zanimljiva metodološka rješenja za analizu populističkog diskursa političara. Autori konceptualiziraju populizam na dvije razine – kao ideologiju i kao političko-komunikacijski stil – što predstavlja određenu novinu.

Nenad Zakošek 

 

Marijana Grbeša rođena je u Zadru. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je na London School of Economics and Political Science u Londonu i doktorirala na Fakulteti za družbene vede u Ljubljani. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na kolegijima Politički marketing, Metode istraživanja medijskog teksta, Mediji i javnost i Pop Politics. Bila je prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti, predstavnica Hrvatske u savjetodavnom odboru projekta European Social Survey Europske zaklade za znanost te članica pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji za poglavlje Znanost i istraživanje. Autorica je niza znanstvenih radova s područja političke komunikacije, političkog marketinga i medija objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je i više desetaka medijskih i političkih analiza objavljenih u hrvatskim medijima. Suradnica je na nizu međunarodnih projekata koji se bave političkom komunikacijom i populizmom. Provela je nekoliko godina na usavršavanju u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Berto Šalaj rođen je u Slavonskom Brodu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor političke znanosti. Izvodi nastavu na studijima politologije i novinarstva na kolegijima Politička socijalizacija i političko obrazovanje i Demokracija i civilno društvo. Objavio je više znanstvenih i stručnih knjiga, studija i članaka u kojima se bavi pitanjima političke kulture, socijalnog kapitala, demokracije, građanskog odgoja i obrazovanja te populizma. Suradnik je na nekoliko međunarodnih projekata koji se bave populizmom. Pozornost politološke, ali i opće javnosti posebno su privukli knjiga Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi (2007), studije Socijalno povjerenje u Bosni i Hercegovini (2009) i Croatia's Captured Places: Case Studies on the Quality of Local Governance in Croatia (2017) te članci „Novi program građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskim školama: početak ozbiljnog rada na razvoju demokratske političke kulture ili smokvin list ministarstva?“ (2015) i „Kako mladi stječu političko znanje? Analiza čimbenika političke pismenosti hrvatskih maturanata“ (2016).

Komentari (0)

Komentiraj

Vaše ime:


Vaš komentar:
Ocijena knjige: Loše           Odlično

Unesite kod sa slike ispod: